Не се потребни приватни училишта во нашава држава поради тоа што во моментов владее сиромаштија, а голем процент од луѓето не можат да престигнат да купуваат потребни материјали за своите деца, поради тешката финансиска состојба, големиот процент на невработеност и др. причини. Инаку лошо би било кога децата на богатите луѓе би биле одделени од оние на средните класи или сиромашните, со тоа што би биле создадени слоеви на различни граѓани. А и би се запуштиле училиштата кои се на државно ниво и би се намалил квалитетот на образование кај учениците поради нивната слаба финансиска состојба која би можело да ги елиминира овие училишта. Можеби таа идеја би била добра, но само доколку во Република Македонија стапката на невработеност достигне од 3-5% со тоа што би имале можност сите да ги школуваат своите деца по свој избор, а и би се зголемил квалитетот и во државните образовни институции. Мислам дека овој план ќе може да се спроведува кога Македонија ќе влезе во ЕУ.
Приватни основни училишта? Ахам. Така значи. Ете ви капитализам. Ете ви раслојување. Ете ви нееднаквост. Тие што имаат пари ќе учат во скапи училишта. Ај ќе видите за десетина години што тоа ќе значи - каков презир ќе има од оние што учат во побогатите кон другите; како ќе порасне тој презир коа децата ќе пораснат. Полошо од фашизам!ТЕКСТОТ Во текстот на Мери, колешката од Време, се напоменува демек имало вакви школи во Хрватска, во Црна Гора. Е Мери Мери, како си можела да употребиш ваква формулација -... најекстремен пример има Грција. Таму не се дозволуваат приватни иницијативи ниту во основното, ниту во високото образование. Зошто најекстремен. Дали зашто сфатиле дека приватните основни училишта прават непотребна нееднаквост во условите на учениците? Дали зашто решиле на сите да им дадат исти шанси на стартот?
... најекстремен пример има Грција. Таму не се дозволуваат приватни иницијативи ниту во основното, ниту во високото образование.
Diskusiite DALI treba ili ne privatni ucilista vo Mk(od bilo koj stepen) se plod na nasata nemok da konecno tranzitirame kon ona za koe 15 godini se macime da go ostvarime. Ne e prasanjeto dali treba, prasanjeto treba da glasi "Kakvi privatni ucilista i na koj nacin tie ke se organiziraat i vklopat vo sistemot".
Zosto denes vo Makedonija, doktor moze da ima svoja klinika, vozac da ima svoe avtobusko pretprijatie, advokat da ima svoja kancelarija, zemjodelec svoja tezga, a nastavnicite(profesorite) da ne smeat da imaat privatni ucilista. Nonsens!
Podvoenosta na bogati i siromasni i istaknuvanjeto na klasnite razliki???? Pa toa e denes pogolemo od koga i da bilo vo MK, osobeno kaj decata, a nema nitu edno privatno osnovno skolo.Denes vo edno isto uciliste imame deca koi na skolo doagaat(gi nosat) so Pasat i najnova Nokia, i deca koi idat so lanski tetratki, iskinati patiki i prazni stomachinja.
A toa koj kade ke uci. Pak ke se vratam na pogornite primeri. Pa i denes vo Neuromedica ili Remedica ne se lekuvaat decata na stecjnite rabotnici i na armijata nevraboteni.
Celta na taa inicijativa treba da bide vo dve nasoki. Da go rastovari postojoto obrazovanie i od druga strana privatniot sektor da ponudi poinakov pristap i kvalitet koj ke go natera javnoto obrazovanie da trgne vo pobrzi i podrasticni reformi. I ednata i drugata "strana" kako kraen proizvod na povrsina treba da go isfrlat KVALITETOT na nastavniot proces i vrakanjeto na onaa kategorija koja nam ni iscezna so pocetok na tranzicijata. Konecno povtorno vo MK. da pocnat da se sozdavaat kvalitetni generacii, a ne samo kvalitetni poedinci tuka i tamu vo nasite ucilista.
Moe mislewe e deka treba da ima privatni u~ili{ta i mo`ebi taka }e ni se podobri rejtingot. Isto taka se slo`uvam deka ako vlezime vo EU ovaa zamisla }e bide zasigurno ostvarena. Ne e potrebno da se eliminiraat dr`avnite u~ili{ta zatoa {to postojat familii so nizok ekonomski status i ne mo`at da si dozvolat privatni u~ili{ta.
MARIJA
dante wrote:P.S Da ne bidam pogresno razbran, ne sum protiv obrazovanieto. Toa e neophodno za covek da se stekne so znaenje. Kvalitetno obrazovanie znaci i kvalitetno znaenje a znaenjeto e osnova vrz koja se gradu razvojot na edno opstestvo, a brziot razvoj znaci podobar standard na ziveenje , socijalna pravda itn, itn so eden zbor blagosostojba za gragjanite vo opstestvoto. No sepak ne mi ide vo glava sto ke mu e kvalitetno znaenje steknato vo privatno uciliste na idniot mijac vo avtoperalna (deteto na siromaviot) , dodeka mu go mie BMW-to na negoviot soucenik (deteto na bogatiot) od istoto privatno uciliste? Sto ke mu e?
Realno - ne mu treba ako misli da mie koli, ako misli da bide doktor, inžinjer, učitel - mu treba. Ako saka nešto vistinski da nauči - treba da se zapiše vo vistinskoto školo. Realno - poverojatno e deka nekoe privatno školo ke bide poprilagodlivo i ke im sledi na novitetite vo obrazovanieto od nekoe državno. Ušte porealno - koga ke ima red, togaš ke bide situacijata zrela za obrazovanie, bilo kakvo. Do togaš - ke glumime obrazovanie.
dante wrote: Zosto da glumimie obrazovanie? Veke sme obrazovani. Se dodeka imame magistri na nauki koj prodavaat zelencuk na tezga na zelen pazar inzinjeri, doktori,ekonomisti i pravnici koj rabotat kako taksisti (najcesto so iznajmeni koli) se dotogas ke ni glumat drzava :) ( monty python flying circus state of FYROM ) P.S Nikoj od denes diplomiranite visoko obrazovani kadri ne mislele deka ke rabotat vo avtoperalna. Od nesto mora da se zivee.
E koa sme kaj našite doktori i magistri samo ova bi dodal: Barem vo poslednite 10 godini, najgolem del od tie d-r i m-r od nemanje rabota se odlučuvaat da prodolžat da studiraat, našite fakulteti pa normalno so otvoreni race gi primaat. magistar na nauki bez eden den rabotno iskustvo??? doktor na nauki so rabotno iskustvo na "proekti" (toa e sea moderno :). Pa šo si mislele tie doktori i magistri?? kolku doktori ili magistri se i uspešni biznismeni?? ... ma zdravooooo
OK može pogrešno se izraziv - ne biznismen tuku uspešen stručnjak vo svojata oblast. Takvi gi imaš na prsti da gi broiš, i tuka mislam deka nema vrska čivi sinovi bile. Nie voglavno se soglasuvame osven vo edna rabota: Na Makedonija ne i trebaat tolku učeni lugje (ili lugje so visoko i povisoko obrazovanie). Za tie lugje državata sepak nešto vložuva i tie samite vložuvaat svoj trud, vreme i na krajot na kraištata finansii. Tie lugje se po završenoto obrazovanie neupotreblivi, prvo zatoa što nemaat kade da se steknat so praktično znaenje i istoto da go upotrebat, drugo zatoa što onie što gi učat se vo taa kategorija (najčesto se obični teoretiki od kojšto ne možeš da dobieš vistinsko znaenje, niti stimulacija, niti nekakvo usmeruvanje). Klasičen rimer za toa se proektite na vladata vo kojšto nudi ogromen potencijal na programeri i što ti ja znam što. I tie stranski firmi kojšto doagjaat da vidat kakov e toj "ogromen" potencijal gledaat deka toa ne se nikakvi programeri ne daj bože developeri zatoa što lugjeto nemaat nikakvo praktično znaenje. Vo sekoj slučaj se složuvam deka toa e edinstveniot pat, so toa što bi predložil i vladata kako investitor da se vkluči vo tie proekti, i na toj način ako ništo drugo pokaže deka stoi zad svoite obrazuvani kadri i e spremna da go prezeme svojot del od rizikot ( a ne samo da kaže eve vi bezcarinska zona, eve vi lugje na kojšto ionaka ne znaeme šo da im pravime i brkajte rabota). Tolku ... inaku eden komentar kojšto ima mala vrska so temava:
FORUMOV NE E DOSTAPEN DIREKTNO OD OSNOVNATA STRANA NA VREME. ZA FORUMOV DOZNAV SLUČAJNO; GLEDAM DEKA MNOGU MALKU LUGJE GO KORISTAT; SAMIOT KONCEPT E ZASTAREN ITN. TOJ ŠTO E ADMINISTRATOR VEROJATNO E OBRAZOVAN ILI NE VO MAKEDONIJA :). AJ PRIJATNO
OK može pogrešno se izraziv - ne biznismen tuku uspešen stručnjak vo svojata oblast. Takvi gi imaš na prsti da gi broiš, i tuka mislam deka nema vrska čivi sinovi bile. Se soglasuvam so tebe. Za da se bide uspesen strucnjak vo nekoja oblast potrebno e 1: Teoretsko znaenje (osnova bez koja ne se moze i koja se steknuva na fakultet) 2: Prakticno iskustvo ( iskustvoto e neophodno za da se razbere da recedme kako teorijata se aplicira vo nekoj si proces na proizvodstvo na primer) 3: Makotrpna rabota (mnogu istrazuvanje, mnogu bezuspesni obidi duri da se dojde do nekakvo kakvo-takvo novo korisno empirisko soznanie koe podocna ke treba i teoretski da se potkrepi) 4: Pari (mnogu pari, kolku poveke , tolku podobro) So ova sakam da ti kazam deka uspesnite strucnjaci ne rastat na granka, pa koga i trebaat na drzavata ke odi i ke si gi nabere, ne prijatele, tie se sozdavaat vo eden dolg i skap proces, vo koj se investira mnogu, i toa ne samo pari tuku lugjeto si go vlozuvaat celiot svoj zivot. Propadnala firmata golema rabota ke si reces. Arno ama propadnalo i seto znaenje koe tamu bilo akumulirano so decenii. Tehnoloskata dokumentacija otisla vo nevrat (nemozam da ti opisam kolkavo bogatstvo e toa!!! godini i godini akumulirano znaenje....) timovite od strucni lica rastureni da nerecam razbieni pa i nema na kogo da go prenesat svoeto iskustveno znaenje, majstorite nema na kogo da gi prenesat svoite vestini.... katastrofa prijatele. Utre ako nekoj saka da ja restartira firmata ke treba da pocne od nula i da go izodi istiot pat koj nekoj prethodno go imal izodeno. Toa se vika unazaduvanje. Toa sto ise sluci na Makedonija so propasta na sve sto se zanimavese so proizvodstvo vo periodot na privatizacija (kriminal bez slicen primer vo svetot za koj sto nikoj ne odgovarase ) e unazaduvanje za edno 50godini. Od druga strana svetot ne stoi vo mesto. Makedonija tolku mnogu zaostanuva sto ima tehnologii sto nitu eden covek vo Makedonija ne gi razbira. Ostani mi so zdravje :)